• Šta je za tebe civilno društvo?Pronađi svoj odgovor!

  • Šta je za tebe civilno društvo?CIVILNO DRUŠTVO ČUVA PRIRODU?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Civilno društvo mi pomaže da bolje živim?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Saradnik lokalnih vlasti?

Od zahtjeva za članstvo u EU do pristupnih pregovora: Često postavljana pitanja

1.  Ko može aplicirati za članstvo u EU?

U skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji, zahtjev za članstvo može podnijeti bilo koja evropska zemlja ako poštuje demokratske vrijednosti EU i posvećena je njihovom promovisanju.

2. Kako EU procjenjuje spremnost zemlje koja podnese zahtjev za članstvo da pristupi Uniji?

Evropska unija procjenjuje spremnost zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo na osnovu tri kriterijuma za pristup koji su definisani na sastanku Evropskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine, te se nazivaju ‘Kriterijumi iz Kopenhagena’. Konkretno, to su:

  • Politički kriterijumi: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina;
  • Ekonomski kriterijumi: postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi sa konkurencijom i tržišnim snagama u EU;
  • Kriterijumi pravne tekovine EU (tzv. acquis): sposobnost za preuzimanje i efikasno provođenje obaveza članstva, uključujući poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

Isto tako, kao što je definisano na sastanku Evropskog vijeća u Madridu 1995. godine, od zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo očekuje se da izgrade administrativne strukture, a EU mora biti u stanju da primi nove članice.

Na kraju, kada je u pitanju Zapadni Balkan, zemlje koje apliciraju moraju ispuniti i uslove ‘Procesa stabilizacije i pridruživanja’ koji se uglavnom tiču regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

3. Šta sadrži zahtjev za članstvo u EU?

Zahtjev za članstvo se po pravilu podnosi u formi zvaničnog pisma koje potpisuje najviši izvršni organ, predsjednik ili premijer, u kom zemlja izražava spremnost da poštuje i promoviše vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija [1],  te da preduzme sve neophodne korake kako bi ispunila kriterijume za članstvo u EU.

4. Kome se podnosi zahtjev za članstvo?

Zahtjev za članstvo podnosi se rotirajućem predsjedništvu Vijeća EU [2]. Nakon podnošenja zahtjeva, Vijeće EU za opšte poslove, odnosno predstavnici 28 zemalja članica EU, odlučuje o tome kada će zahtjev biti proslijeđen Evropskoj komisiji, koja se formalno poziva da pripremi mišljenje (Avis) o osnovanosti zahtjeva. O zahtjevu se obavještavaju i Evropski parlament i državni parlamenti zemalja članica EU.

5. Šta je „Upitnik“ i šta on podrazumijeva? Koliko ima pitanja? Postoji li rok za njegovo podnošenje?

Upitnik je formalni instrument putem kojeg Komisija procjenjuje trenutno stanje i spremnost zemalja koje apliciraju da krenu naprijed u procesu pristupanja, odnosno da im se dodijeli status zemlje kandidata, te da započnu pregovore o pristupanju. Upitnik sadrži kako jednostavna, tako i složena pitanja kojima se nastoje prikupiti precizne informacije o zemlji, od poštovanja političkih i ekonomskih kriterijuma, do stepena usaglašenosti sa zakonodavstvom EU, kao i informacije o institucionalnim i administrativnim kapacitetima neophodnim za usvajanje i provođenje zakonodavstva Evropske unije u svakoj od 33 oblasti pravne tekovine EU (acquis) (npr. poljoprivreda, konkurencija, javne nabavke, obrazovanje i kultura itd.).

Broj pitanja varira u zavisnosti od zemlje. Primjera radi, za Hrvatsku je bilo 4.560 pitanja, za bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju 4.666, za Crnu Goru 2.178, a za Srbiju 2.486 pitanja.

Za popunjavanje Upitnika obično se daje okvirni rok od 3 mjeseca, ali naglasak je na kvaliteti, a ne brzini pa će zemlji koja aplicira možda biti potrebno više vremena kako bi pripremila što kvalitetnije odgovore.

Kvalitet odgovora je izuzetno važan za tačnu procjenu situacije u zemlji. Iskustva drugih zemalja koje su prošle kroz isti proces pokazuju da nije neuobičajeno da zemlji koja aplicira naknadno budu upućivana dodatna potpitanja sve dok se sve informacije koje ona dostavi Komisiji ne budu smatrale zadovoljavajućima.

6. Šta je Mišljenje Evropske komisije (Avis) o zahtjevu za članstvo?

Mišljenje (Avis) je dokument koji podrobno analizira pravni i ustavni okvir zemlje kao i provođenje zakona te zemlje, poredeći ih sa cjelokupnim korpusom zakona, normi i propisa EU, koji su poznati pod nazivom “pravna tekovina EU” ili “acquis”. Mišljenje obuhvata opširan “analitički izvještaj” koji pokriva sva tri kriterijuma iz Kopenhagena, uključujući 33 poglavlja politika pravne tekovine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Vijeću EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora. Po završetku procesa pripreme Mišljenja, čije vrijeme zavisi od administrativnog kapaciteta zemlje da odgovori na ovaj proces, Komisija Mišljenje podnosi Vijeću EU radi donošenja političke odluke o sljedećem koraku na putu date zemlje ka EU.

Isto tako, ako zemlja ne zadovoljava uslove u dovoljnoj mjeri kako bi dalje napredovala u tom procesu, Komisija u Mišljenju navodi posebne reforme, koje su poznate i kao “ključni prioriteti”, koje zemlja koja aplicira mora ispoštovati kako bi dalje napredovala.

7. Da li se Mišljenje Evropske komisije zasniva samo na odgovorima koji su dati u Upitniku?

Ne. Odgovori na Upitnik predstavljaju glavni element procesa prikupljanja informacija, ali ne i jedini. Pored njega, Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona. Komisija također dobija izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama kako bi dobila informacije za procjenu. U tom smislu, Komisija podstiče participativni proces u kome svaka zainteresovana strana, od međunarodnih organizacija do civilnog društva, može slobodno da dostavi informacije.

8. Koliko traje taj proces?

Cijeli proces – od pozivanja Evropske komisije da izradi Mišljenje do njegovog dostavljanja – može trajati do godinu dana ili duže. Proces je direktno povezan sa administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na Upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena.

9. Koji koraci slijede nakon Mišljenja Evropske komisije?

Po završetku procesa formulacije Mišljenja, Komisija predstavlja Mišljenje Vijeću EU. Mišljenje predstavlja solidnu osnovu za diskusiju na osnovu koje Vijeće EU donosi političku odluku o sljedećim koracima u procesu pristupanja EU.

 

[1] U članu 2. Lisabonskog ugovora (2009.) navodi se da se “Unija zasniva na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava uključujući i prava pripadnika manjina. Te vrijednosti zajedničke su državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”.

[2] Predsjedništvo Vijeća EU rotira se između zemalja članica EU svakih 6 mjeseci. Trenutno je predsjedavajuća Nizozemska (januar-juni 2016.), zatim slijedi Slovačka (juli-decembar 2016.) pa Malta (januar-juni 2017).

http://europa.ba/?p=40156

Zajednička izjava visoke predstavnice i potpredsjednice Mogherini i komesara Hahna povodom podnošenja zahtjeva BiH za članstvo


From left to right: Mr Dragan COVIC, Member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina; Mr Bert KOENDERS, Dutch Minister for Foreign Affairs; Ms Federica MOGHERINI, High Representative of the EU for Foreign Affairs and Security Policy.

Zajednička izjava visoke predstavnice i potpredsjednice Mogherini i komesara Hahna povodom podnošenja zahtjeva BiH za članstvo

  •  

Bosna i Hercegovina je danas podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Ova odluka je uslijedila nakon mjeseci napornog rada domaćih lidera i vjerujemo da predstavlja odraz težnji građana Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je danas podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Ova odluka je uslijedila nakon mjeseci napornog rada domaćih lidera i vjerujemo da predstavlja odraz težnji građana Bosne i Hercegovine. Zajednički proslavljamo današnji dan. Prije samo dvije decenije, na Balkanu je ispisana jedna od najstrašnijih stranica europske istorije. Danas slavimo još jedan korak ka ujedinjenom i mirnom kontinentu.

Jedinstvo nam je potrebno u ovakvim izazovnim vremenima. U vrijeme kada određene snage širom našeg kontinenta dovode u pitanje samo postojanje naše Unije, zahtjev Bosne i Hercegovine pokazuje da je potreba za ujedinjenim europskim kontinentom još uvijek snažno prisutna među našim narodima.

Odluka za podnošenje zahtjeva pripada jedino i isključivo građanima i vlastima Bosne i Hercegovine. Ali kao Europska unija, zajedno s našim međunarodnim partnerima i međunarodnim financijskim institucijama, uložili smo mnogo u jačanje europske perspektive Bosne i Hercegovine. Samo mjesec dana nakon preuzimanja mandata 2014. godine, nas dvoje smo zajedno posjetili Sarajevo. U trenutku kada je europska perspektiva Bosne i Hercegovine izgledala turobno, odlučili smo obnoviti pristup Unije u Bosni i Hercegovini.

Novi pristup temelji se na odluci da se na prvo mjesto stave konkretni problemi, odnosno da građani budu na prvom mjestu, kao jedan pragmatičan, ali i simboličan izbor, imajući u vidu da je poboljšanje života naših građana sami razlog postojanja Unije.

Dostignuća u protekloj godini na širem planu reformi su impresivna. Zapravo, danas ne bismo ni bili ovdje da nije bilo liderstva ove zemlje. Sve dok svi lideri i sve razine vlasti sarađuju na ostvarivanju zajedničkog cilja, politički sistem BiH odgovara na potrebe svojih građana.

Sada moramo iskoristiti postignuti zamah i nastaviti vrijedno raditi. Potrebno je provesti reforme za unaprjeđenje privrednog rasta i socijalne pravde, vladavine prava i reforme javne uprave. Funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dalje ostaje prioritet, uključujući i učinkovit i funkcionalan mehanizam koordinacije po pitanjima koja se tiču Europske unije. Prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon pristupanja Hrvatske će omogućiti Bosni i Hercegovini da normalizira svoje trgovinske odnose s Unijom. Zemlja će i dalje uživati u pogodnostima režima povoljne trgovine i ulaganja, uz istovremenu zaštitu svojih domaćih proizvođača u skladu sa Sporazumom. Na kraju, očekujemo da će vlasti na svim razinama osigurati konstruktivno rješavanje izazova s kojima se zemlja suočava kada je u pitanju njen pravosudni sistem, u duhu dijaloga i međusobnog razumijevanja.

I dalje ostaju rane koje je potrebno izliječiti. No zajedno možemo pomoći jedni drugima da krenemo u pravcu pomirenja. Zajedno možemo izgraditi snažniji europski kontinent na kojem sve zajednice žive jedna uz drugu i međusobno sarađuju neovisno o etničkim, nacionalnim i vjerskim podjelama. Dvadeset godina nakon rata, vrijeme je da se okrenemo naprijed, ka našoj zajedničkoj budućnosti u istinski ujedinjenoj Europi.

http://europa.ba/?p=40174

 

Novi bilten Saveza općina i gradova Federacije BiH

Obavještavamo Vas da je izašao novi bilten Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine broj 212.
U njemu možete naći mnoštvo tekstova koji se tiču rada Saveza i njegovih članica, kao što su:

 Održana sjednica Komisije za međunarodne veze, saradnju i evropske integracije

  • U razvoj poduzetništva i obrta Općina Kakanj će uložiti 365.000KM
  • Najava obilježavanja dana općina i gradova za mjesec februar/veljača

Bilten sadrži još mnoštvo drugih tekstova koji se odnose na rad jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH.
Bilten br. 212 možete naći na web stranici www.sogfbih.ba ili klikom OVDJE