• Šta je za tebe civilno društvo?Pronađi svoj odgovor!

  • Šta je za tebe civilno društvo?CIVILNO DRUŠTVO ČUVA PRIRODU?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Civilno društvo mi pomaže da bolje živim?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Saradnik lokalnih vlasti?

Najveća varalica u istoriji fudbala: Dvadeset godina bio napadač a nije postigao go!

Da li ste ikada čuli za za Carlosa Henriquea Kaisera? Radi se vjerovatno o najvećoj varalici u istoriji fudbala. Uz pomoć šarma i „malo“ varanja, ovaj Brazilac je uspijevao biti fudbaler čak iako nije ni igrao profesionalni fudbal.

Milioni dječaka imaju san da jednog dana postanu profesionalni fudbaleri. Većina odustanu kada shvate da nemaju dovoljno talenta da uspiju. Međutim, Carlos Henrique Kaiser nije odustao.

Kaiser je koristio svoju sposobnost da lako sklapa prijateljstva, te je uz još malo dosjetljivosti napravio nešto nevjerovatno. Imao je 20-godišnju karijeru fudbalskog napadača, a nikada nije postigao ni pogodak, prenosi Source.ba.

Njegova strategija je bila jednostavna. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća se sprijateljio sa nekim od najvećih brazilskih fudbalera, poput Romarija, Edmunda, Ricarda Roche, Renata Gaucha ili Branca. Kada bi oni potpisali ugovore sa nekim timom, ubijedili bi čelnike svojih klubova da daju priliku „talentovanom“ Kaiseru u vidu tromjesečnog probnog ugovora. Odmah nakon što bi potpisao ugovor, Kaiser bi priznao kako mu treba nekoliko sedmica da dođe u formu. Mjesec dana bi trčao oko terena, a navečer bi uživao u blagodetima noćnog života Rio de Janeira. „Prolaz“ kod žena je imao zahvaljujući svom statusu profesionalnog fudbalera.

Nakon prvog mjeseca, Kaiser bi se pojavio na terenu i tada bi uslijedio drugi dio njegovog plana.

„Neko bi mi dodao loptu, ja bih je nabio daleko. Zatim bih se uhvatio za zadnju ložu i previjao se od bolova. Narednih 20 dana bih proveo u liječenju. Tada nije bilo magnetne rezonance, pa su mi morali vjerovati“, izjavio je on u intervjuu za Globo.

Dok se „oporavljao“, činio je sve kako bi postao popularan kod saigrača.

„Tada igračima nije bilo dozvoljeno da napuštaju hotel prije utakmice. Zato sam ja nekoliko dana prije dolaska u hotel rezervisao sobe i unajmio žene da dođu. Kada bi igrači došli, ne bi morali ni napustiti hotel kako bi upoznali djevojke“, ispričao je on.

Većina trenera i doktora su smatrali da Kaiser samo nema sreće. Međutim, neki su ga „provalili“.

Devedesetih godina je boravio u Botafogu, a često je nosio veliki mobitel. Koristio bi ga kako bi vodio lažne razgovore na engleskom jeziku sa navodnim zainteresovanim klubovima. Bilo je lako zavarati saigrače, jer niko nije govorio engleski. Međutim, klupski doktor je poznavao taj jezik. Brzo je shvatio da Kaiserov engleski nema nikakvog smisla. Jednog dana, dok se Kaiser tuširao, doktor mu je uzeo telefon i shvatio je da se radi zapravo o igrački.

Nakon takvih incidenata, Kaiser bi jednostavno promijenio klub, gdje bi ponavljao svoju uspješnu formulu. Pored Botafoga, bio je član još nekoliko velikih brazilskih klubova, poput Flamenga, Vasca, Palmeirasa i Fluminensea.

Dok je bio pod ugovorom sa brazilskim klubom Banguom, još uvijek „radeći na spremi“, Kaiser se suočio sa neočekivanim iznenađenjem. Ubačen je u tim!

„Trener me ubijedio da ću samo sjediti na klupi. Međutim, ekipa je gubila i trener me poslao na zagrijavanje“, počeo je priču ovaj dosjetljivi Brazilac.

Ulazak u igru bi otkrio da zapravo i nije baš najbolji fudbaler. Morao je nešto uraditi i uraditi to brzo.

„Primijetio sam da navijači vrijeđaju svoje igrače. Popeo sam se na ogradu i verbalno vrijeđao navijače“, ispričao je Kaiser.

Naravno, zbog toga je dobio direktni crveni karton. Klupski predsjednik Castor de Andrade je bio ljut i tražio je objašnjenje.

„Prije nego što bilo šta kažeš, saslušaj me. Bog mi je podario oca, ali je on preminuo. Međutim, dobio sam novog (rekao je pokazujući na predsjednika De Andradea). Nikada neću dozvoliti nekome da govori mom ocu da je lopov. Navijači su govorili upravo to i zbog toga sam reagovao.“

Ovim je riječima Kaiser ubijedio De Andradea da mu oprosti, a kao nagradu je dobio novi šestomjesečni ugovor.

Nekoliko godina kasnije, Kaiser je granice pomjerio još dalje. Vidio je da sve velike brazilske zvijezde odlaze u Evropu. Kaiser je uradio isto i potpisao je za francuski klub Gazelec Ajaccio. Prvi je izazov imao već na premijernom treningu. Stotine je navijača došlo kako bi se uvjerili u vještine nove brazilske zvijezde. Kaiser ih nije želio iznevjeriti, ali padanje nakon prvog dodira sa loptom nije bila opcija. Umjesto toga, on je oduševio navijače šutirajući lopte među njih. Radio je to sve dok nije ponestalo lopti. Trener nije imao drugu mogućnost nego da trening preusmjeri na kondicioni.

Ostao je nekoliko godina u tom klubu, koji se takmičio u francuskoj drugoj ligi. Zabilježio je i 20 nastupa kao zamjena, a na terenu je provodio po nekoliko minuta. U konačnici se vratio u Rio i tu je okončao svoju impresivnu karijeru, tokom koje je kao napadač postigao čitavih nula golova. Od tamošnjih medija dobio je nadimak 'brazilski Forrest Gump'.

Kada će sve zemlje Balkana ući u EU?

Cijeli Balkan u EU - cilj je koji ostaje isti i za EU i za zemlje regiona. U posljednjih 10 godina poruke evropskih zvaničnika ostale su suštinski iste, ali je Evropa postala drugačija.
Kada danas čujemo najviše evropske zvaničnike koji bez izuzetka, govore da bi "sve zemlje Balkana trebalo da budu članice EU" i to uporedimo sa porukom Unije sa samita u Solunu 2003. da je "budućnost Balkana u EU" – u čemu je razlika?

Perspektiva je i dalje tu. Tu su i uslovi koji moraju biti ispunjeni. Tu je i činjenica da je proširenje put za stabilnost i prosperitet regiona koji je sam dio Evrope, piše Deutsche Welle.

Činjenica je da je Hrvatska primjer da je proširenje moguće, ali i da je prošla čitava decenija: "Atmosfera je danas potpuno drugačija od one koja je bila prije 10 ili 15 godina, kada je počelo proširenje na Centralnu i Istočnu Evropu", kaže za DW Alexandra Stiegelmaier, iz briselskog sjedišta Centra za evropsku stabilnost: "Tada je postojao entuzijazam i osjećanje da nešto ide zajedno. Danas nemamo taj osjećaj. Proširenje je postalo tehnički proces, a sama riječ Balkan u evropskoj javnosti ima loš imidž i postoji veća neodlučnost da se napreduje u procesu proširenja."

Porširenje i duh vremena

 Iako će se u Briselu i političari i analitičari složiti da "cilj ostaje isti" i da će Zapadni Balkan ući u EU, uz obavezan nastavak rečenice "kada ispune potrebne uslove", jasno je iako nema razlike u sadržaju obećanja evropske perspektive, razlika se može naći u kontekstu.

 Pored već pomenutog evropskog entuzijazma, sam proces pristupanja postaje sve teži i obimniji. Pred Evropom su sad lekcije naučene iz prethodnih proširenja (pogotovo od ulaska Rumunije i Bugraske koje se i danas ocjenjuje kao prebrzo i površno), ali i čitav niz otvorenih balkanskih pitanja - od statusa Kosova, preko pitanja imena Makedonije do funkcionalnosti BiH, koja pred sobom, prema riječima Stiegelmaier ima dugačak spisak stvari koje mora da završi kako bi samo mogla da pošalje pismo u Brisel sa zahtjevom za kandidatski status.

 "Greška je napravljena u Solunu kada je iznesen stav da Zapadni Balkan može da uđe u EU do 2014. godine. To je bio duh tadašnjeg vremena. Istočno i centralno evropske zemlje to su postigle brzo, bilo je entuzijazma, proširenje je bila jedna od najuspješniji evropskih politika. To se sada promijenilo", kaže Stiegelmaier.

Cilj isti, brzina mala

 Ipak ne može se reći da napretka nema. Nicholas White iz Nezavisnih diplomata ovdje navodi primjere Hrvatske, Srbije i Crne Gore, i za DW kaže: "Postoje koraci napred, ali se ide sporo. Smatram da možemo biti razočarani brzinom kojom se proširenje kreće u posljednjih 10 godina."

 I dok EU za sada nerado govori o "zamoru proširenja", a pominje se i balkanski "zamor od reformi", u Briselu ima i onih glasova koji pozivaju na ubrzanje procesa uz nove metode i strategije.

 Postoje i oni koji, poslije 2014. predviđaju nove rokove za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU. Sam komesar za proširenje pominjao je tri nove članice u narednih 10 godina. Pominju se i moguća dva kruga proširenja - 2020. godina za one brže, gdje se pominju Srbija i Crna Gora i 2025. ili čak 2030. za BiH ili Kosovo. "Jedino što se u ovom trenutku može predvideti jeste da će biti sporo i frustrirajuće i da nikada do sada nismo vidjeli da se proces proširenja dešava brže nego što smo očekivali", zaključuje White u razgovoru za DW.

Hakeri godinama pratili mrežu finske vlade

HELSINKI- Agenti stranih obavještajnih službi godinama su pratili mrežu finskog Ministarstva spoljnih poslova i imali pristup komunikacijama zaposlenih, objavio je danas TV kanal MTV3.

Praćena je uglavnom komunikacija između finskih i zvaničnika Evropske unije, a u cio proces najvjerovatnije su bili uključeni agenti kineskih i ruskih obavještajnih službi, objavila je ova televizija.

Upad u podatke finskog ministarstva otkriven je na proljeće ove godine, a najvjerovatnije je trajao prethodne četiri, preneo je Rojters.

Ovim povodom, kasnije danas, javnosti će se obratiti šef finske diplomatije, Erki Tuomioja.

Vijest je objavljena u jeku globalnog negodovanja, poslije otkrića da je američka Nacionalna bezbednosna agencija (NSA) prisluškivala telefonske razgovore njemačke kancelarke Angele Merkel, kao i drugih evropskih lidera i građana.