• Šta je za tebe civilno društvo?Pronađi svoj odgovor!

  • Šta je za tebe civilno društvo?CIVILNO DRUŠTVO ČUVA PRIRODU?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Civilno društvo mi pomaže da bolje živim?

  • Šta je za tebe civilno društvo?Saradnik lokalnih vlasti?

Ekstremne mjere za El Chapu u zatvoru: Čelični podovi, 400 kamera, senzori i psi

 

 

 

Kako bi se osigurali da Joaquin Guzman, poznatiji kao "El Chapo" , neće pobjeći i treći put iz zatvora, meksičke vlasti su poduzele ekstremne mjere. Iako je vraćen u isti zatvor, napravljene su velike izmjene.Povratkom El Chape ugrađeno je 400 novih kamera, a do kraja godine planiraju ugraditi još 600. Napravljeni su posebni senzori koji registruju svaki pokret i pod zemljom, a policijski psi su istrenirani da prepoznaju i prate njegov miris. Također, zatvorski podovi ojačani su čeličnim šipkama. Ovo su samo neke od mjera koje su uvedene kako najtraženiji kriminalac ne bi pobjegao.

Otkako su ga uhvatili vlasti rade na novim mjerama. Prema podacima iz meksičkih medija, El Chapo nikada ne ostaje dugo u jednoj ćeliji već ga sele iz jedne u drugu. Tokom prvih pet dana promijenio ih je pet.

Guzman je pobjegao iz zatvora Altiplano u julu kroz rupu u podu ćelije koja se nalazila ispod tuš kabine, a zatim kroz ventilacioni tunel. Iskoristio je prednost što kamera nije snimala jedan ugao njegove sobe.

Posjete su mu ograničene, a oni koji dolaze mogu komunicirati s njim preko ojačanog stakla.

Guzman je prvi put pobjegao iz zatvora maksimalne sigurnosti u kolicima za veš 2001. godine.

 

 

 

UN: Sedamnaest globalnih ciljeva za bolje sutra

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) zasjeda ove sedmice u New Yorku, a lideri iz cijelog svijeta trebali bi dogovoriti globalnu listu prioritetnih ciljeva koji se odnose na poboljšanje kvaliteta života u cijelom svijetu.

UN: Sedamnaest globalnih ciljeva za bolje sutra

Generalna skupština UN-a (Foto: Arhiv/AFP)

Lista pod nazivom "Sedamnaest održivih razvojnih ciljeva", nadovezat će se na Osam razvojnih milenijumskih ciljeva koje je Generalna skupština usvojila 2000. godine a čija implementacija ističe ove godine.

Novi popis prioriteta na koji će se obavezati članice UN-a izgleda veoma ambiciozno te će biti potrebno mnogo rada da bi se sve ostvarilo. Plan za budućnost izgleda ovako:

1. Iskorjenjivanje siromaštva

Cilj je iskorijeniti ekstremno siromaštvo do 2030. godine. To je nastavak plana UN-a još iz 2000. godine. Ekstremno siromaštvo se definira ako za život imate dnevno 1,50 dolara.

2. Borba protiv gladi

UN je odlučio da se problemima siromaštva i gladi pozabavi odvojeno. Cilj je poboljšati pristup hrani najsiromašnijim i načinima kako proizvesti hranu.

3. Poboljšanje zdravstvenog sistema

Dosadašnje aktivnosti borbe protiv HIV-a i malarije proširit će se na borbu protiv visokog procenta smrtnosti djece, briga o zdravlju majki i borba protiv drugih bolesti.

4. Kvalitetno obrazovanje

Poboljšanje pristupa obrazovanju bit će prioritet kroz projekte besplatnog obrazovanja u srednjoj školi.

5. Rodna ravnopravnost

Iz UN-a naglašavaju da je ovo pitanje od velikog značaja a prioritet je eliminacija nasilja i diskriminacija nad ženama. Svim zemljama će se sugerisati da poboljšaju društveni i ekonomski ugled žena.

6. Čista voda i kanalizacija

UN navodi, da će, ukoliko se nastavi ovaj trend, do 2050. godine svaka četvrta osoba živjeti u zemlji koja će biti pogođena hroničnom nestašicom pitke vode. UN-ov novi plan ima za cilj poboljšanje sanitarnih i higijenskih navika, uključujući pristup svježoj vodi u zemljama u razvoju do 2030. godine.

7. Pristupačna i čista energija

Novi cilj postavljen ove godine je proširiti razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

8. Dostojanstven rad i ekonomski rast

UN je zainteresovan za stvaranje novih radnih mjesta te razvoj poslova koji će biti dovoljno održiv u borbi protiv siromaštva. Prema procjenama UN-a bit će potrebno oko 470 miliona novih radnih mjesta u svijetu na tržištu rada od 2016. godine do 2030. godine.

9. Industrija, inovacije i infrastruktura

Ovaj cilj je usmjeren prvenstveno na izgradnju puteva, željeznica i telekomunikacijskih mreža u zemljama u razvoju.

10. Smanjenje nejednakosti u svijetu

Cilj je što više smanjiti nejednakosti među najsiromašnijim zemljama u usporedbi sa razvijenim i zemljama u razvoju.

11. Održivi gradovi i općine

S obzirom da je na globalnom nivou u posljednjih deset godina porastao broj urbane populacije, te se time stvara problem smještaja, hrane i zapošljavanja, cilj je smanjiti broj ljudi koji žive u gradskim četvrtima do 2030. godine i smanjiti zagađenje koje urbene sredine produciraju.

12. Odgovorno konzumiranje i proizvodnja

Ovaj cilj je širi okvir iz cilja br. 6, a to je da se omogući stanovništvu zemalja u razvoju dostupnost hrane i čiste vode ali i da se obrati pažnja na globalni problem gojaznosti.

13. Klimatske promjene

Cilj održivog razvoja UN-a odnosi se i na efikasno smanjenje stakleničkih plinova i smanjenje štetnih emisija.

14. "Život ispod vode"

Cilj je zaštiti mora i okeane, odnosno biljni i životinjski svijet pod vodom. Procjenjuje se da je oko 40 posto svjetskih okeana pogođeno ljudskom aktivnošću u vidu zagađenja, nekontrolisanog ribarenja i drugih aktivnosti.

15. Život na kopnu

UN je također zainteresovan za zaštitu kopna, uključujući smanjenje krčenja šuma i zaštitu pustinja.

16. Mir, pravda i jake institucije

Cilj je obezbijediti fer i slobodne izbore širom svijeta ali poboljšati odgovornost vlasti na svim nivoima. Naglasak je na borbi protiv korupcije, krađe, podmićivanja i utaje poreza.

17. Partnerstvo za ostvarenje ciljeva

U cilju ostvarenja postavljenih zamisli UN će raditi na globalnom okviru podrške kako bi se sve zacrtano i ostvarilo.
 

Amerikanci odustaju od cigareta

Tek 15 posto odraslih puši u Sjedinjenim Državama, što je najniži postotak zabilježen u zadnjim desetljećima, objavile su u utorak američke zdravstvene vlasti.

Postotak odraslih Amerikanaca pušača cigareta "pao je s 24,7 posto u 1997. na 15,2 posto u razdoblju od siječnja do ožujka 2015.", navodi Nacionalno središte za zdravstvenu statistiku (NCHS).

I dalje je među pušačima više muškaraca (17,4 posto) nego žena (13 posto), navodi se u izvješću NCHS-a, prenosi Hina. Godine 1965. bilo je 42 posto pušača, podsjeća Američki institut za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u čijoj je nadležnosti NCHS. Pušenje je i dalje "glavni uzrok smrti u SAD-u na koji se može utjecati i od njega svake godine umire oko 480.000 ljudi", ocjenjuju američke zdravstvene vlasti.

Duhan ubija gotovo šest milijuna ljudi svake godine, podsjeća Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Bljesak.info