Forgot login? | Register

Mediji nemaju vremena za istraživačke priloge o djeci

Djeca u medijima su često prisutna u negativnom kontekstu, a mediji rijetko nalaze vremena za istraživačke priloge, reportaže ili članke koji tematiziraju prava djeteta i stanje i položaj djece u društvu.

Ovo je jedan od zaključaka dvodneve radionice "Djeca u medijima: etika, profesija i odgovornost" održane u Neumu u organizaciji UNICEF-a u BiH.

Učesnici radionice su diskutovali o nalazima Istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS BiH) o situaciji u kojoj žive djeca i porodice u BiH, profesionalnim i etičkim dilemama kod izvještavanja o djeci.

Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) su u februaru objavila resorna ministarstva i Agencija za statistiku BiH, uz tehničku i finansijsku podršku UNICEF-a.

Prema ovom istraživanju, svako drugo dijete u BiH izloženo je nekom od oblika nasilnog discipliniranja, a 17 posto djece u BiH je preuhranjeno što je problem samo među općom populacijom, a nije tipično za romsku djecu, dok mnogo više romske djece doji u dobi do jedne godine u odnosu na opću populaciju.

Kada je u pitanju predškolsko obrazovanje, pristup tom obrazovanju je još nizak, sa 13 posto, u usporedbi sa zemljama regije u kojima oko 50 posto djece ima pristup predškolskom obrazovanju.

Zbog ovih i drugih podataka, UNICEF je pozvao medije da tematiziraju pitanja koja se tiču dječijih prava te da koriste dostupne podatake o situaciji u kojoj žive djeca i njihove porodice, s posebnim fokusom na marginalizirane i isključene grupe.

Novinari te predstavnici vladinih i nevladinih organizacija razgovarali su dva dana o ovim temama osvrčući se i na pitanje tretiranja djece u crnoj hronici, razmijenili su iskustva i jednoglasno pozvali na poštovanje etičkih standarda koja propisuju na koji način će djeca biti tretirana u medijima.

Predstavnici elektronskih i štampanih medija govorili su o različitim standardima i iskustvima kod pisanja tekstova. Novinari koji su imali nekoliko dana ili mjeseci za pisanje nekih priča mogli su se pridržavati svih zakonskih i konvencijskih standarda, dok su novinari u dnevnim medijima naglasili da nemaju vremena ni resursa za takav pristup priči.

Ipak bez obzira na sve okolnosti koje novinarima otežavaju posao na radionici je još jednom upozoreno da se moraju poštovati uzusi novinarstva, kao i zakoni i konvencije te da se mora pokušati odustati od senzacionlizma.

Radionica s bh. novinarima koji prate teme poput socijalne politike, monitoringa prava djeteta, ranog rasta i razvoja, obrazovanja i dječije zaštite, organizirana je da bi se dijalogom došlo do kreativnih načina medijske prezentacije te da bi se postojeći podaci iz ovog istraživanja približili široj javnosti.

Ova radionica jedna je u nizu planiranih aktivnosti kojima UNICEF želi povezati stručnjake, potaknuti razmjenu profesionalnih iskustava koji bi novinarima pomogli da razumiju položaj djece i njihovih porodica koristeći rezultate iz MICS-a.

Te aktivnosti trebale bi doprinijeti kreiranju ambijenta za neophodne sistemske promjene, a cilj je da novinari djecu učine "vidljivijom" u medijima i time podstaknu javnost i donosioce odluka na akciju.

klix.ba

 

Konferencija o predškolskom odgoju i obrazovanju

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke organizirat će u Sarajevu 15. i 16. maja Međunarodnu konferencija o predškolskom odgoju i obrazovanju o temi Mogućnosti uvođenja inovativnih modela i metoda odgojno-obrazovnog rada.

Na Konferenciji će biti prezentirani različiti modeli i metode rada u predškolskom odgoju i obrazovanju i razmatrane mogućnosti njihove primjene u radu predškolskih ustanova u Federacije Bosne i Hercegovine je ukazano na potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se afirmirala prava svakog djeteta predškolskog uzrasta na kvalitetan rani razvoj i učenje u skladu sa međunarodnim i domaćim dokumentima koji tretiraju ovu problematiku.

Ulaganje u sveobuhvatan i kvalitetan odgoj i obrazovanje na predškolskom uzrastu od velike je važnosti ne samo za uspješan razvoj pojedinca nego i za razvoj i napredak društva u cjelini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Najmanji obuhvat djece predškolskim odgojem

Kako Federacija BiH, ali i Bosna i Hercegovina u cjelini, još imaju najmanji obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u Evropi, sudionici Konferencije će posvetiti posebnu pažnju onim aspektima i načinima koji direktno ili indirektno utječu na obuhvat djece radi njegovog povećanja.

Također, ovim skupom se želi naglasiti i značaj podsticanja stvaralaštva i inovativnosti u radu s djecom predškolskog uzrasta, s obzirom na to da predškolski planovi i programi trebaju biti utemeljeni na savremenim naučnim dostignućima i teorijama koji ističu potrebu za cjelovitim razvojem svakog djeteta kako bi bilo osposobljeno za daljni nastavak školovanja.

Organizacijom dvodnevne Međunarodne konferencije o predškolskom odgoju i obrazovanju Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke dodatno naglašava značaj inovacija u društvenom životu s posebnim naglaskom na obrazovanje u predškolskom periodu, kao i neophodnost afirmacije pluralističkog pristupa koncepcijama i modelima odgojno-obrazovnog rada.

Neki od predavača na konferenciji bit će Silvija Philipps Reichherzer iz Republike Hrvatske, čija se interesovanja kreću od praktične primjene Montessori pedagogije u predškolskoj dobi preko angažmana u Montessori individualnoj terapiji i rada s malim grupama do Marte Meo terapije i izrade priručnika za odgajatelje i roditelje, Ranko Rajović predsjednik Svjetskog MENSA komiteta darovite djece.

Jedan od predavača je i profesor Waldorf pedagogije David Brierley, norveški antropolog, antropozof, waldorfski profesor i suosnivač fakulteta u Oslu, Rudolf Steiner University College.

Brierley podučava pedagoge, odgajatelje, učitelje i roditelje širom svijeta, a ovom prilikom će govoriti o temi "Obrazovanje za budućnost i potrebe male djece iz perspektive waldorfske pedagogije".

Izlaganje ovog eminentnog stručnjaka bit će usmjereno na pitanja koja se tiču vitalnosti male djece kroz igru, njihove maštovitosti, društvenih i kreativnih vještina te moralnih vrijednosti.

radiosarajevo.ba

 

Granica Hrvatske i BiH će biti jedna od najopterećenijih vanjskih granica EU

Hrvatska će biti članica Evropske unije sa najdužom kopnenom granicom prema zemljama koje nisu članice kada 1. jula pristupi Uniji. Agencija EU za kontrolu evropskih granica Frontex procjenjuje da će granica sa Bosnom i Hercegovinom biti jedna od najopterećenijih saobraćajem u poređenju sa ostalim vanjskim granicama EU, piše portal Euractiv.

Pristupanje Hrvatske neće se značajno odraziti na migratorna kretanja na zapadnom Balkanu budući da se neće ukinuti granični prijelazi između Hrvatske i susjednih članica EU sve dok Hrvatska ne postane članica Šengen zone.

Priključivanjem Hrvatske EU, vanjska kopnena granica EU pomjerit će se sa granice između Slovenije i Hrvatske (695 km) i Mađarske i Hrvatske (355 km), na granicu Hrvatske i Srbije (325 km), Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1.001 km) kao i na granicu sa Crnom Gorom u dužini od 22 kilometra.

Ukupna dužina granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori iznosi 1.377 kilometara.

Hrvatska će zato biti članica sa najdužom kopnenom granicom, nešto dužom nego što je je imaju Finska (1.340 km) i Grčka (1.248 km), objavio je Frontex.

U Godišnjoj analizi rizika za 2013. godinu, Frontex navodi da će granica između Hrvatske i BiH biće druga najduža, iza kopnene granice između Finske i Ruske Federacije čija je dužina 1.340 km.

Inače, od svih kopnenih granica, ta sa BiH će biti jedna od najopterećenijih saobraćajem, ocjenjuje se u izveštaju Frontexa.

Međutim, glavna promjena u prometu putnika preko vanjskih granica EU bit će to što će se izuzeti veliki broj putnika na slovenačko-hrvatskoj granici. To je trenutno dio kopnene granice EU sa najopterećenijim prelazima, sa 25 miliona ulaza u EU 2012. godine.

Također, pristupanjem Hrvatske neće se automatski ukinuti granične kontrole sa susjednim članicama.

 Izvor: FENA

 

 

Prijedlog zakona o volontiranju

Vijeće ministara BiH većinom glasova je utvrdilo Prijedlog zakona o volontiranju, kojim se utvrđuju uvjeti i osnovna načela volontiranja, prava i dužnosti volontera i organizatora volontiranja te uvodi državna nagrada za volontiranje.

Državna nagrada za volontiranje najviše je priznanje koje dodjeljuje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine za volontiranje, doprinos promoviranju volontiranja i druge volonterske aktivnosti.

Ministarstvo pravde dostavit će prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH.

 

Za više informacija:

http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14921&langTag=hr-HR

civilnodrustvo.ba

 

Građani BiH potrošili 2 milijuna KM na uvoz meda

U organizaciji Vanjsko- trgovinske komore (VTK) BiH, USAID/Sida FARMA projekta i Ureda za Veterinarstvo BiH, danas je u Sarajevu održan okrugli sto o temi "Izvoz meda iz BiH" s ciljem informiranja potencijalnih bh. izvoznika meda o nadležnostima relevantnih institucija, te o procedurama i dokumentaciji koja je potrebna za izvoz tog proizvoda.
 
Direktor Sektora gospodarstva pri VTKBiH Zdravko Marinković izjavio je da je BiH značajno napredovala u ovoj poljoprivrednoj oblasti i da je dobila priliku da izvozi med na tržište Europske unije.
 
On je naglasio da je BiH u 2012. izvezla med u vrijednosti oko 16.000 KM, a da je u istom razdoblju uvezen med u vrijednosti oko dva milijuna KM, te da je BiH vrlo pogodno tlo za proizvodnju izuzetno kvalitetnog meda, što mora biti iskorišteno.
 
Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba sa zadovoljstvom je istakao da je Europska Komisija Bosnu i Hercegovinu stavila na listu zemalja kojima je odobren Program praćenja rezidua za med, ali i za meso peradi, konzumna jaja i mlijeko.
 
Dodao je da je nužno opremiti bh. laboratorije po europskim standardima kako bi sredstva koja je Vijeće ministara BiH izdvajalo za testiranja u susjednim zemljama, a radi se o 550.000 KM godišnje, ostajala u Bosni i Hercegovini.
 
Direktor misije USAID-a u BiH David Barth kazao je da je bh. med izuzetno visoke kvalitete, ali da ga nije moguće pronaći na policama europskih trgovina.
 
''Želimo čestitati svim institucijama koje su doprinijele uspostavi Programa praćenja rezidua za med i veoma je važno u ovom trenutku istaći da kada se bh. institucije istinski posvete nekom cilju, da  mogu postići zadate ciljeve'', naglasio je Barth.
 
Veleposlanik Češke Republike u BiH Tomaš Szunyog kazao je da je za BiH nužno da usvoji europske standarde za laboratorije, kako bi bila u mogućnosti izdavati referentne potvrde i obučiti osoblje koji će u njima raditi.
 
Švedski veleposlanik u BiH Bosse Hedberg rekao je da mu je zadovoljstvo što danas, zajedno sa svojim češkim i američkim kolegama, svjedoči rezultatima projekta koji su njihove zemlje podržavale.
 
''Ovog ljeta napuštam Bosnu i Hercegovinu nakon pet godina koje sam ovdje proveo i odlazim na Island gdje ću promovirati med iz BiH kao najbolji med na svijetu'', podcrtao je Hedberg.
Bljesak.info/FENA

 

Pazite koje humanitarne proizvode kupujete

Građani, pazite koje humanitarne proizvode kupujete i kome ide novacNa ulicama naših gradova svakodnevno možete sresti ulične prodavače koji vam nude čestitke, slikovnice ili časopise, a čijom kupovinom se, kako kažu prodavači, finansira rad ustanova poput Zavoda Drin, Dječijeg doma na Bjelavama... No, na poleđini proizvoda uglavnom piše kako samo "dio prihoda" ide određenoj ustanovi ili udruženju. Koliko zapravo novca ode u prave ruke, odnosno onima kojima je neophodan, a pod čijim imenom se artikli prodaju.
Na području sarajevskih općina Stari Grad i Centar vrši se prodaja čestitki i slagalica za Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin.

"Imamo ugovor sa Prokart firmom iz Bijeljine. Svi njihovi predstavnici su akreditovani. Napravljeno je 1.000 komada čestitki i 1.000 komada slagalica. Od cijene (3-5 KM op.a.) nama ide 20 posto, a koliko je to novca znat ćemo kada nam legne prva uplata, jer je akcija tek počela", rekla je za Klix.ba Amela Mujagić iz Odjela za projekte, donacije i odnose s javnošću Zavoda Drin.

Početkom ove godine na ulicama su bile i čestitke Dječijeg doma na Bjelavama, ali je ta akcija trebala trajati 20-ak dana. No, prema izjavama građana, čestitke su prodavane i nakon tog perioda.

"Sve što se sada prodaje u ime Dječijeg doma na Bjelavama je laž i upozoravam građane da to ne kupuju. Imali smo jednu akciju, gdje smo prodavali čestitke s podružnicom firme Prokarta, ali smo raskinuli taj ugovor nakon 20-ak dana, jer smo imali pritužbe građana", rekao je za Klix.ba v.d. direktora Saudin Đurđević, dodavši kako je od 3 KM, koliko je koštala čestitka, Domu išla samo 1 KM.

Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić također je imao svoje akcije, ali su sarađivali s nevladinim udruženjima.

"Ukoliko je, naprimjer, zarađeno 5.000 KM, Zavodu je išlo oko 2.000 KM, a ostalo su bili troškovi štampanja, prijevoza i slično. Izuzetno cijenimo volontere koji ne žele naplatiti svoj rad kako bi bila veća dobit Zavoda", rečeno nam je u Zavodu Pazarić.

Da bi predstavnici udruženja, ustanova ili firmi mogli prodavati ove artikle na ulici, moraju dobiti dozvolu Službe za prostorno uređenje i komunalne poslove općine.

"Udruženja ili ustanove podnose zahtjev općini, gdje navode datum, vrijeme, kao i svrhu prodaje. Ukoliko su u pitanju akcije humanitarnog karaktera to se ne naplaćuje", rečeno je za Klix.ba u Službi za prostorno uređenje i komunalne poslove Općine Centar.

Dakle, iz svega navedenog se može zaključiti da najviše 25 posto novca ide ovim ustanovama, odnosno osobama pod čijim imenom se artikli prodaju, dok 75 posto ide firmi koja proizvodi te artikle.

Iz javnih ustanova savjetuju da dobro pogledate akreditaciju osoba koje vrše prodaju, jer na njoj treba pisati ime i prezime osobe koja vrši prodaju te ime firme. Također, osoba mora imati ugovor koji je potpisala firma sa ustanovom ili nevladinom organizacijom. Ukoliko uočite nepravilnosti ili vidite da osobe prodaju određene artikle pod imenom ustanova ili udruženja, a za to nemaju dozvole, slučaj prijavite nadležnim institucijama. Ukoliko imate nedoumica nazovite udruženje ili ustanovu pod čijim imenom se prodaju artikli. Prije svega obavezno pročitajte šta piše malim slovima na poleđini artikla.
Izvor: Klix.ba

 

DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE
U BOSNI I HERCEGOVINI
UNDP BiH
Anketa
Portal Ngo.ba posjećujem: